PSIHOANALITIČKE TEORIJE U PODLOZI MARKETINGA I ODNOSA S JAVNOŠĆU

73
pogledi
Bernays je utemeljio novi način  Freudova sistema, prodajući velikim kompanijama vlastite vještine marketinga i promoviranja proizvoda udarajući  na iracionalne želje potrošača.Izvježbani smo što da želimo, što da mislimo i kako da se ponašamo, kako se uklapamo i što nas izopčava.

Danas, ništa manje nego kroz daleku povijest, ustanovljene se psihoanalitičke i psihološke teorije o ljudskim nesvjesnim i iracionalnim silama upotrebljavaju kao sredstvo zarade svjetskih poduzeća radi uspostavljanja monopola ne samo nad proizvodnjom, već i kompletnom ljudskom osobom. Ljudi su bezlična masa individualaca izgubljene osobnosti i vlastitosti, upletene u mrežu kontrole i manipulacije profesionalaca koji općim teorijama o ljudskoj psihi, umjesto u korist blagostanja i dobročinstva, barataju u svrhu izgradnje bogatstva, kao nekim ezoteričnim učenjem dostupnim samo prikladnim pojedincima.

Izvježbani smo što da želimo, što da mislimo i kako da se ponašamo, kako se uklapamo i što nas izopčava iz zajednice. Jedna od glavnih profesija upotrebljena za masovnu manipulaciju kroz povijest koja i danas slavi svoju veličanstvenost predstavlja se kao glamurozna struka odnosa s javnošću. Ustanovljena od Edwarda Bernaysa, nećaka poznatog oca psihoanalize, slavnog filozofa Sigmunda Freuda, ova je struka upotrijebila psihoanalitičke teorije, istraživanja i kliničke opservacije radi manipulacije masama.

Freud je smatrao kako duboko skrivene u ljudima postoje divlje, agresivne sile koje je potrebno kontrolirati. Nesvjesne sile ono su što ljude čine iracionalnima i podložnima različitim utjecajima. Slijedeći Freudovo učenje, Bernays je utemeljio novi način upotrebe njegovog sistema radi razvoja sebi podobnog carstva , prodajući velikim kompanijama vlastite vještine promoviranja njihovih proizvoda udarajući pri tome na iracionalne želje potrošača.  Američke su korporacije upućene u znanost kako da postignu da ljudi žele stvari koje ne trebaju, povezujući pri tome proizvode masovne proizvodnje s njihovim nesvjesnim željama.

Koristeći se glavnim psihoanalitičkim teorijama, Bernays je oko sebe okupio u kratkom roku bogate i moćne poduzetnike, vlasnike kompanija, pa i predsjednike. Okruživši se samo najutjecajnijim ljudima Amerike, manipulirajući masama koje nalikuju na stado ovaca, postavio se na mjesto vrhovnog pastira koji -nije izigrao samo potrošače, nego i velikane koji su u njegovu struku ulagali golemi kapital.  Psihološka istraživanja i psihoanalitičke teorije slažu se oko uvjerenja kako ljudima vladaju opasne sile, koje su bile izrazito naglašene u vrijeme nacizma. Budući da su te sile nepredvidive i mogu dovesti do kolapsa katastrofalnih posljedica, potrebno ih je kontrolirati osvještavanjem ljudi o njihovom postojanju i ojačavanjem racionalnog i svjesnog ega koji im se suprotstavlja. No neki su, poput Bernaysa, ovu prijetnju upotrijebili u drukčije svrhe, naime, one vlastitog blagostanja.

Velike kompanije na ovaj način funkcioniraju i danas, usredotočujući se na nesvjesne želje potrošača, slanjem subliminalnih poruka nameću nam svoje proizvode pod paravanom prikladno ishitrenih odgovora na naše sve brojnije potrebe.  U psihoanalitičkoj literaturi sve se nesvjesne želje ispoljavaju putem određenih simptoma podložnih interpretaciji.  Na ovaj je način moguće svakodnevne stvari povezati sa iracionalnim nagonima. Manipulacija se provodi po principu povezivanja novih proizvoda,  putem interpretacije simbolike na koju nailazimo u stučnoj literaturi, a koja za individuu prezentira primjerice nesvjesnu želju za ravnopravnošću i poštovanjem, sa ovim vrijednostima. Gledano iz ovoga kuta, novi auto za određenog potrošača može predstavljati simbol muževnosti i udovoljavati njegovoj potrebi za uvaženošću, pomoću čega mu se marketinški izvještačeno predlaže potonja poveznica i pojačava vjerojatnost prodaje.

U razdoblju kada je žensko pušenje bilo tabu, korporacije su iskoristile žensku želju za jednakošću i posjedovanjem muške moći radi unaprijeđenja marketinga i potrošnje duhanskih proizvoda. Povezivanjem cigareta sa posjedovanjem moći, pri čemu potonje predstavljaju ʽbaklje slobodeʼ, referirajući se dakako na sam kip slobode, bogate su debitantice za vrijeme uskrsne parade u New Yorku bile potaknute na proklamiranje jednakosti kroz akt pušenja. Ovaj slavni poduhvat bio je uvod u novu eru marketinga i PR-a, koji je vodio sve dublje u tamnu pećinu manipulacije masama i njihovim nesvjesnim iracionalnim željama u korist svjetske elite.

Svaki daljnji pokušaj suočavanja s ovakvim ispiranjem mozga, rezultirao je još većom i zataškanijom manipulacijom. Odupiranje običnih ljudi da ih se prisilno kategorizira u rang potrošača i da im se uz to nameću potrebe koje im, s jedne strane omogućavaju uklapanje u zajednicu koja živi vođena pravilima napisanim od strane monopoliziranih kompanija, a s druge oduzima vlastitu individualnost u moru masovne proizvodnje za svijet kloniranih pojedinaca koji se jednako oblače, jednako razmišljaju i jednako žele, rezultiralo je novom vrstom sopstva i ponovno, novim oblikom kategorizacije. Izranjanje nove vrste ljudi, originalnih ličnosti koji podupiru raznolikost, individualnost i svojstvenost izazvalo je samo transfer iz jedne vrste masovne proizvodnje u slijedeću. Sada se ljude rangiralo prema lifestyle tipovima, i na isti način su se za njih kreirali proizvodi. Kada se pojavio duh vremena u kojemu se veliča jedinstvenost, kompanije su iznjedrile nove proizvode kojima se ta jedinstvenost iskazuje.

I tako cirkularno kroz povijest, prelamajući se iz proizvodnje za sve do specijalizirane proizvodnje za specifične tipove, prilagođavajući se promjenama u ličnostima,  velike kompanije nam prezentiraju ostvarenja naših najdubljih i najskrivenijih želja i potreba koje su nam simultano nametnule putem odnosa s javnošću. Konzistentno s navedenom vrstom progresa, preko istraživanja o onome što leži u samoj srži ljudske psihe, nameće nam se osobnost koju bismo trebali posjedovati i životni stil kojemu bismo se trebali prilagoditi. U protivnom, prijeti nam rizik od neuklapanja u kriterije normalnosti koje ustanovljava vlast i promoviraju državne ustanove fininancirane od strane sretne nekolicine koja s vrha donosi odluke i zadovoljno trlja ruke.

Bez obzira koliku tendenciju pokazujemo prema visokom mišljenju o ljudskoj ličnosti kao najboljoj, najracionalnijoj i najinteligentnijoj, i dalje nismo oslobođeni vladavine koja nam je nametnuta preko onoga iracionalnoga dijela koji smo skloni zanemarivati. I dalje robujemo svojim navikama, koje na kraju nisu niti naše vlastite, već su nam nametnute od strane onih koji od njihove integracije imaju najviše koristi. Oblikovanjem naših želja po svojim potrebama i mogućnostima proizvodnje, živimo kao robovi progonjeni nadmoćnom silom tvornica i kompanija, koje na naš račun utvrđuju nesavladivo carstvo računajući na ljudsku taštinu i egoizam, koji si ne dozvoljava priznanje da možda zaista i ne želi ono za što je isprogramiran da želi. Zadovoljavajući ljudske najskrivenije unutarnje želje čini ih se sretnima i najznačajnije, poslušnima, a poslušno mnoštvo najunosnije je od svih mogućih.

Danijela Godinić