NAJAVLJENI DANI HRVATSKOG PRŠUTA: Ovogodišnja manifestacija obilježava Dane zaštićenih autohtonih proizvoda

32
pogledi
Fotografija: Rene Karaman

U Dubrovniku će se 13. i 14. travnja održati stručni i poslovni skup Dani  hrvatskog pršuta, koji će po  četvrti put zaredom okupiti ključne subjekte prehrambene industrije, najavljeno je danas na konferenciji za novinare.

Fotografija: Rene Karaman

Manifestaciju organizira Klaster hrvatskog pršuta s ciljem promocije tradicionalnog  gastronomskog proizvoda i očuvanjem njegove izvornosti i autohtonosti. Na otvorenju manifestacije u hotelu Valamar Lacroma dodijelit će se priznanja za najbolje pršute, koji će se ocijenjivati  u dvije kategorije: Istarski/Krčki i Dalmatinski/Drniški  pršut.

U  sklopu manifestacije održat će se radionice i okrugli stolovi  s ciljem razmjene znanja i iskustva proizvođača pršuta. Namjera je potaknuti međusobnu suradnju svih proizvođača i partnera, kako bi imali kontinuiranu potporu tijekom cijelog procesa, od proizvodnje do prodaje.  Profesor s Prehrambeno-tehnološkog  fakulteta u Osijeku, Dragan Kovačević , predstavit će knjigu Kemija i tehnologija šunki i pršuta.

Na Stradunu će se održati izložbeno-prodajna prezentacija pršuta. Ovogodišnji ‘event’ je jedinstven jer će se u suradnji s  Ministarstvom  poljoprivrede obilježiti Dani zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda. Osim u Dubrovniku, obilježavanje će se nastaviti  21. i 22. Travnja u Splitu.

Manifestacija Dani hrvatskog pršuta je putujućeg  karaktera, svake godine se održava u drugom  gradu i županiji, a vodi se računa da to  budu županije gdje se proizvode hrvatski pršuti. S  manifestacijom smo startali 2015. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji, sljedeće godine je održana u Primorsko goranskoj županiji, na otoku Krku, a prošle godine u Šibensko-kinskoj županiji, gradu Šibeniku. Naš Klaster je udruga koja okuplja 22 proizvođača pršuta, od Istre do juga Dalmacije, a u Klasteru su zastupljena četiri zaštićena pršuta, odnosno istarski, krčki, dalmatinski i drniški pršut“, rekao je Ante Madir, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta. Dodao je kako je istarski pršut nositelj oznake zaštite izvornosti, a  krčki, dalmatinski i drniški pršuti  su nositelji oznake zemljopisnog podrijetla.

Hrvatska se može pohvaliti da na razini Europske unije ima četiri zaštićena pršuta te smo nakon Italije i Španjolske treća zemlja u svijetu po broju zaštićenih pršuta, odnosno zaštićenih oznaka europske kvalitetem što je veliki broj s obzirom na malu zemlju. No, treba poraditi da proizvodnju podignemo na višu razinu, jer proizvodnja pršuta nije dostatna za potrebe  Hrvatske, uključujući i turizam. Da bi se povećala proizvodnja treba proći vremena, ali i riješiti  kreditne linije, jer je riječ o o skupoj i dugotrajnoj  proizvodnji  koja traje od  godinu do dvije godine i zahtjeva veliki kapital“, istaknuo je Madir.

Predsjednik Uprave PPK, karlovačke mesne industrije i predstavnik mesne industrije braća Pivac,Igor Miljak, izjavljuje ove godine planiraju proizvesti oko 100 tisuća komada dalmatinskog  pršuta, a od toga 10 tisuća komada namijenjeno je za izvoz. Najviše se izvozi preko velikih trgovačkih lanaca u Njemačku, Sloveniju, Mađarsku, a nešto manje u Austriju, Slovačku i Poljsku.

Problematika svih pršutara je nedostatna sirovinska baza. U Hrvatskoj se na godišnjoj razini proizvede 770 tisuće tovljenika, a ukupna potreba Hrvatske za samodostatnost, bilo da se radi o mesnim prerađevinama ili svježem mesu, je oko 3 milijuna. Dakle, imamo deficit  više od 2 milijuna tovljenika i to u  grupaciji Pivac riješavamo  intenzivnom koopreacijom s OPG-ovima i farmerima kojih u svojoj mreži imamo oko 70“,  rekao je Miljak.

Autor: Ivana Vranješ