Na Hrvatskoj radioteleviziji prigodan program za uskrsne blagdane

57
pogledi

Hrvatska radiotelevizija (HRT) pripremila je prigodan program u povodu predstojećih uskrsnih blagdana na svim svojim nacionalnim radijskim i televizijskim programima te na HRT-ovim regionalnim radiopostajama i na međunarodnome multimedijskom programu HRT – Glas Hrvatske. Prigodni sadržaji iz bogate HRT-ove arhive bit će dostupni i na multimedijskoj usluzi HRTi. Najveći dio sadržaja bit će posvećen izravnim prijenosima vjerskih obreda i prigodnih događanja iz Republike Hrvatske te država u kojima žive hrvatske iseljeničke zajednice.

Prvi program Hrvatske televizije (HRT – HTV 1)

U Velikome tjednu mozaični program Hrvatske televizije (HRT – HTV) u emisijama Dobro jutro, Hrvatska i Dobar dan, Hrvatska prigodno će pratiti sve vjerske događaje i običaje vezane uz Uskrs: na koji se način vjernici pripremaju za proslavu toga blagdana te što se događa u crkvama i župama diljem Lijepe Naše. Gosti emisija bit će ugledni svećenici, teolozi i teoretičari koji će govoriti o Uskrsu. Na Uskrsni ponedjeljak u emisiji Dobro jutro, Hrvatska gledatelje očekuje izravno javljanje iz crkve sv. Kvirina na zagrebačkome Pantovčaku, gdje će velečasni Vladimir Kerečeni organizirati uskrsni doručak s vjernicima.

Na Prvome programu Hrvatske televizije (HRT – HTV 1) na Veliki petak s početkom u 20.05 bit će prikazan dokumentarni film redatelja Branka Ištvančića Hodočasnik u Rim. U njemu jedan od najboljih hrvatskih poznavatelja Rima, profesor Ivan Golub, otkriva znamenitosti Vječnoga Grada. Iz posebnoga kuta upoznat će gledatelje s rimskim znamenitostima – od bazilika svetoga Petra, svete Marije Velike i svetoga Petra u okovima do rimskih trgova i parkova. Profesor Ivan Golub istodobno će otkriti i tragove mnogih Hrvata koji su živjeli i djelovali u Rimu: Julija Klovića, Frane Petrića, Jurja Križanića, Bartola Kašića, Ruđera Boškovića te brojnih drugih. Nakon dokumentarnoga filma Hodočasnik u Rim slijedi prijenos križnoga puta iz Colosseuma.

Na Veliku subotu u 20.05 uskrsnu će čestitku uime Hrvatske biskupske konferencije (HBK) gledateljima uputiti kardinal Josip Bozanić.

Na sâm Uskrs u 10.00 na rasporedu je prijenos liturgijskoga slavlja iz Splita, a u 11.55 i prijenos Papina obraćanja i apostolskoga blagoslova Urbi et orbi.

U nedjelju 1. travnja od 15.40 i u ponedjeljak 2. travnja od 14.55 gledatelji Prvoga programa Hrvatske televizije (HRT – HTV 1) imat će prigodu pogledati hvaljenu BBC-jevu dokumentarnu seriju u dva nastavka David Suchet na tragu svetoga Petra. Poznati glumac David Suchet, koji se proslavio ulogom legendarnoga detektiva Herculea Poirota, u ovome dokumentarnom filmu istražuje jednu od najzagonetnijih osoba u povijesti. Čovjek kojega danas znamo kao svetoga Petra i koji je isprva bio običan ribar u prvome stoljeću postao je osnivačem najmoćnije kršćanske crkve. Petar, koji se u Novome zavjetu spominje više nego itko drugi osim Isusa, bio je Isusova desna ruka. Prema kasnijoj tradiciji umro je kao mučenik u Rimu i katolici ga štuju kao prvoga poglavara Katoličke Crkve. U dva će nastavka ove dokumentarne serije David Suchet pokušati doznati tko je uistinu bio Petar, čovjek iz Evanđelja. Cilj mu je istražiti Petrov karakter i proučiti elemente tradicije te slabo poznate podatke o njegovu životu. Pokazat će gledateljima i neka neočekivana otkrića i teorije o čovjeku koji je oblikovao vjeru koja je zavladala zapadnom civilizacijom.

Na Uskrs u 17.05 na rasporedu je film Majka Terezija. Majku Tereziju smatrali su jednom od najvažnijih osoba dvadesetoga stoljeća iako nikada nije posjedovala ništa više od bijelo-plavoga sarija. Utjecala je na odluke najvećih moćnika na svijetu premda je uvijek ostala bliska s najsiromašnijima. Radnja filma prati događaje u Indiji krajem četrdesetih godina 20. stoljeća. Britanskoj vladavini došao je kraj, ali mir i dalje zaobilazi novu indijsku naciju. Između hinduista i muslimana izbija građanski rat, a smrtonosni sukobi osobito žestoko bjesne u Calcutti. Calcutta tone u društvene probleme kojima vlasti nisu dorasle i urušava se pod bremenom sve većega očaja među slabima, bolesnima i zaboravljenima. Ali, usred sve te nevolje i jada uzdiže se jedna časna sestra koja slijedi poziv da pomogne najvećoj sirotinji – Majka Terezija. Taj poziv za sobom povlači beskrajne bitke i Majka Terezija prisiljena je suprotstaviti se mnogim autoritetima, uključujući i vlastitu Crkvu. Uz pomoć prijatelja vizionara i predanih mladih časnih sestara, Majka Terezija uspijeva osnovati vlastiti misionarski red. Među najvećim kušnjama kojima mora odoljeti kampanja je koju jedan britanski novinar vodi kako bi je obezvrijedio. Ona se, međutim, ne da smesti i nepokolebljivo nastavlja misiju te za svoj rad 1979. godine dobiva međunarodno priznanje – dodijeljena joj je Nobelova nagrada za mir. Čak i u kasnijoj životnoj dobi nastavlja putovati svijetom kako bi širila poruku ljubavi i milosrđa.

U 20.40 bit će prikazan drugi nastavak igrano-dokumentarne serije Hrvatski velikani posvećen svetomu Leopoldu Mandiću. Može li netko visine 1,35 metara, s govornom manom i nespretnoga hoda, postati velikanom svjetskih razmjera?

Primjer svetoga Leopolda Bogdana Mandića pokazuje da može. On nije zaslužan za kakav važan izum poput izmjenične struje, ali je ispovijedajući i po 12 sati dnevno izmijenio brojne ljude. A bio je i plemićkoga roda te završio u progonstvu jer je odbio prihvatiti talijansko državljanstvo. Njegovo svetište u Padovi godišnje posjeti više od 150 000 hodočasnika, a tijelo mu je i danas neraspadnuto.

Na Uskrsni ponedjeljak u 20.05 gledatelje očekuje jednosatni dokumentarni film U potrazi za Torinskim platnom o znanstvenim istraživanjima obavljenima u posljednjih dvadeset godina na Torinskome platnu, pogrebnome pokrovu za koji se vjeruje da je prekrivao Isusa. Znanost se našla pred izazovom da utvrdi je li tkanina autentična ili pak vješta krivotvorina. Film predstavlja istraživanja, uključujući neočekivane tragove prikupljene vrhunskom tehnologijom i prati istraživače na teren u Izrael, gdje se cvijeće jedinstveno za taj dio svijeta uspoređuje s ostatcima iste vrste cvijeća otkrivene u tkanju pokrova. Pozadina je ovoga dokumentarnog filma javno izlaganje pokrova u talijanskome Torinu 1998. godine. Tom je prigodom pokrov napokon smješten u hermetički zatvorenu kutiju kako bi se zauvijek očuvao. Tada je i prvi put dopušten pristup kameri u najtajniju prostoriju gdje se pokrov priprema za predstavljanje. Filmska ekipa putuje i na sjever Španjolske u kriptu s još jednom tkaninom za koju se također vjeruje da je prekrivala Isusovo lice. Ta je tkanina prekrivena krvavim mrljama neobično sličnima onima na pokrovu.
Povijest umjetnosti, analiza peluda, nuklearna fizika, proučavanje židovskih običaja iz 1. stoljeća – sve to, ali i mnogo više, povezano je s pokrovom i njegovim nasljeđem te je predmet istraživanja ovoga dokumentarca.

Drugi program Hrvatske televizije (HRT – HTV 2)

Na Uskrs gledatelji Drugoga programa Hrvatske televizije (HRT – HTV 2) u 21.00 moći će uživati u povijesnome spektaklu Quo vadis koji se prikazuje u okviru ciklusa filmova s pet zvjezdica. Godine 64. nakon Kristova rođenja golemim Rimskim Carstvom vlada ćudljivi car Neron. Nakon što se njegov general Marko Vinicije (Marcus Vinicius) vratio iz pobjedničke vojne u Britaniji, car ga ostavi pred vratima grada kako bi sutradan sa svojim legijama pobjedonosno ušao u prijestolnicu i potvrdio njegovu državničku genijalnost. Neronov najpouzdaniji dvorjanin Petronije (Petronius) itekako je svjestan da je car lud i da Rim ne može očekivati ništa dobro od njega. Istodobno, Marko (Marcus), gorljivi rimski domoljub, odsjeda kod svojega prijatelja, staroga generala Plaucija (Plautiusa) zaljubivši se na prvi pogled u njegovu kćer Ligiju (Lygiju).

Međutim, Ligija je zapravo princeza, kći stranoga vladara koju je Neron zadržao u zarobljeništvu kod Plaucija ne bi li njezina pravoga oca privolio na suradnju. Stoga Marko kao nagradu za pobjedu odluči od cara zatražiti Ligijinu slobodu, ne znajući da je ona u međuvremenu prešla na kršćanstvo koje Neron smatra najvećom opasnošću za svoje carstvo. „Quo vadis, Domine?”, odnosno „Kamo ideš, Gospode?” glasovita je rečenica iz kršćanske predaje o susretu Isusa Krista i apostola Petra na Apijskoj cesti. Ondje je, prema vjerovanju, Petar susreo Isusa kako nosi križ i, zapitavši ga kamo ide, doznao da smjera prema Rimu, gdje se želi žrtvovati za skoru Petrovu smrt. Na to se Petar, ponesen Isusovim riječima, sam vratio u Rim i uskoro umro kao mučenik razapet na križu. Taj motiv, često korišten u umjetnosti, zaživio je nekoliko puta i na filmu – prvi put 1902. godine, a najslavnija mu je interpretacija povijesni spektakl Quo vadis iz 1951. godine redatelja Mervyna LeRoya. Quo vadis odlikuje vrhunski snimateljski i montažerski rad koji je gotovo trosatnomu filmu podario izrazitu dinamičnost i narativnu preglednost. Dakako, LeRoy je uz kvalitetna scenaristička rješenja, čiji je predložak glasoviti bestseler poljskoga nobelovca Henryka Sienkiewicza iz 1896. godine, ostvario uravnoteženu kombinaciju priče o sudbinama pojedinaca i zbivanja unutar cijele jedne epohe. Nagrađen dvama Zlatnim globusima, film je s osam nominacija, uključujući i onu za najbolji film, bio jedan od favorita dodjele Oscara 1952. godine, ali nije potvrdio ni jednu. Zato su producent Sam Zimbalist, skladatelj Miklos Rozsa i ostatak ekipe upravo na Ben Huru nadoknadili propušteno. Napokon, u cameo ulogama pojavljuju se i slavne Elizabeth Taylor i Sophia Loren.

Treći program Hrvatske televizije (HRT – HTV 3)

Tijekom uskrsnih blagdana gledatelje Trećega programa Hrvatske televizije (HRT – HTV 3) očekuju brojni zanimljivi programski sadržaji: sjajni filmovi i serije te prigodne glazbene emisije i koncerti. U Velikome tjednu bit će prikazani izvrsni dokumentarni filmovi kao što su Prateći Majku Tereziju, Riznica, don Ivan Raguž, Đoka te Otvori vrata srca – 25 godina Hrvatskog Caritasa. U srijedu u 18.55 i u četvrtak u 12.00 na rasporedu je Mozartov rekvijem u D-molu koji izvodi Bečka filharmonija, zbor Bečkoga pjevačkog društva te solisti pod ravnanjem Herberta von Karajana.

Na Veliki petak u 18.00 premijerno će biti prikazan dokumentarni film Istarske freske Vesne Jurić-Rukavine. Uz pomoć i potporu Porečke i Pulske biskupije taj se film snimao u više od dvadeset crkva te pruža pogled u prošlost jednoga prostora na mnogobrojnim mjestima.

Dokumentarni film prikazuje poseban hrvatski dragulj jednoga vremena i stvaralaštva, koji je mnogo više od samoga oslikavanja prostora namijenjena prenošenju kršćanske vjere i poruka iz Staroga zavjeta i Novoga zavjeta, a cilj je autorice bio prikazati današnji pogled u prošlost te puninu života na jednome prostoru na brojnim mjestima. Prizori iz dokumentarnoga filma snimali su se u više od dvadeset crkvi u Balama, Božjemu polju, Vižinadi, Bermu, Batvačima, Dvigradu, Kanfanaru, Lovranu, Humu, Roču, Draguću, Oprtlju, Lindaru, Vodnjanu, Poreču, Puli, Sv. Lovreču, Svetvinčentu, Kloštru iznad Lima, Žminju i Peroju. Kazivači su u filmu arheolog i povjesničar umjetnosti Marino Baldini, konzervator i povjesničar umjetnosti Željko Bistrović, teolog i liturgičar Milan Dančuo, arheologinja i muzeologinja Kristina Džin, teolog monsinjor Marijan Jelinić, arheolog Darko Komšo, povjesničarka umjetnosti Sunčica Mustać te licencirani turistički vodič za freske Nikola Špehar. Redatelj je Ivica Dlesk, snimatelj i direktor fotografije Damir Bednjanac, a skladatelj Vjeran Šalamon. Izvršna je producentica Sunčana Hrvatin Kunić, a scenaristica i urednica Vesna Jurić-Rukavina.

U 18.55 bit će prikazana Muka Gospodina našega Isukrsta, oratorij Borisa Papandopula. Riječ je o snimci koncerta iz 2006. godine iz ciklusa Sfumato Zbora Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem Tončija Bilića. U okviru emisije Art à la carte od 22.50 bit će prikazana snimka pasionskoga prikazanja Muka Gospodina našega Isukarsta po Matiju, Marku, Luku i Jivanu, autora Franića Vodarića.

Na Veliku subotu u 13.55 bit će prikazan povijesni spektakl Samson i Dalila. Godine 1000. prije Krista židovska plemena neprestano trpe teror vladajućih Filistejaca, koji strogim zakonima i vojskom već puna četiri desetljeća zlostavljaju stanovništvo. U provincijskome selu Zora odrasta odvažan dječak Samson, neustrašiv pripadnik plemena Dan za kojega svi, pa i njegova prijateljica i vršnjakinja Miriam, znaju da će jednoga dana postati ratnik i vođa. Dvadesetak godina poslije, kad Samson stasa u izrazito snažnoga muškarca, unatoč protivljenju svoje majke on svoje srce umjesto blagoj i dobrodušnoj Miriam pokloni lijepoj Filistejki Semadar. Samsonova ljubavna sreća sa Semadar neće biti duga vijeka, jer na njega oko ubrzo baci prelijepa Dalila, njezina mlađa sestra. Isprva se čini da Samsonovoj ljubavi prema Semadar, djevojci u koju je zaljubljen i filistejski princ Ahtur, ništa ne može stati na put, sve dok na sâm dan vjenčanja tijekom svadbene svečanosti odbačena Dalila ne isprovocira Samsonov sukob s Ahturom i drugim Filistejcima. Dođe do oružanoga sukoba u kojemu Semadar pogine, zbog čega se očajni Samson zakune na osvetu. Njegov bijeg i skrivanje kod Miriamine obitelji uskoro prekinu filistejski vojnici, koji Samsona uhite i okuju u lance.

U međuvremenu i Dalila snuje osvetu Samsonu, za što kao zaštitnika pridobije kralja Sarana od Gaze. Ovjenčano Oscarima za najbolju scenografiju i kostimografiju, uz nominacije u kategorijama najbolje fotografije, specijalnih efekata i glazbe, djelo glasovita montažera, producenta, scenarista i redatelja Cecila B. DeMillea, dobitnika Oscara, ključno je ostvarenje u žanru povijesnoga spektakla i jedno od najpoznatijih svih vremena. Riječ je o naslovu koji je navijestio procvat raskošno produciranih holivudskih filmova temeljenih na biblijskim pričama i pričama iz drevnoga Rima, filmu koji je u tome žanru predstavio jednoga od najvažnijih glumaca, markantnoga Victora Maturea.

Na Uskrs u 12.30 gledatelje očekuju prigodne uskrsne pjesme u izvedbi Komornoga zbora Ivan Filipović pod ravnanjem Gorana Jerkovića. U 15.00 na rasporedu je raskošni religijski spektakl Znak poganina. Uglednoga rimskog centuriona Marcijana na putu za Konstantinopol zarobi Atila, hunski vođa, koji je zbog bespoštednosti prozvan Bič Božji. Atila pokušava od Marcijana saznati kakvi su rimski planovi, ali on mu uspije pobjeći i stiže caru Teodoziju. Kako Atiline snage napreduju, Marcijan jedino rješenje vidi u organizaciji protunapada iako je svjestan da njegova vojska ne može parirati Atilinoj. Osim ako ga ne zaustavi Božja ruka. Znak poganina pripada žanru povijesnoga spektakla, iako, za razliku od poznatijih filmova iz istoga vremena, poput filmova Quo vadis, Ben Hur ili Julije Cezar, nije toliko spektakularan. Temelji se na povijesnim činjenicama, ali da ne bi bio samo to, redatelj Douglas Sirk vješto je u nj uklopio paralelnu, ljubavnu priču. U filmu nastupaju poznati američki glumci Jeff Chandler i Jack Palance, te u to vrijeme poznata francuska balerina Ludmilla Tcherina.

U 18.35 na rasporedu je snimka koncerta poznatoga ansambla Agape i Jazz orkestra Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem maestra Zdravka Šljivca. Koncert Slušam Tvoj glas snimljen je u veljači povodom 35. obljetnice neprekidnoga djelovanja toga raspjevanog ansambla.

Na Uskrsni ponedjeljak u 20.05 slijedi prijenos prigodnoga Uskrsnog koncerta Tamburaškoga orkesta Hrvatske radiotelevizije iz crkve blaženoga Augustina Kažotića u Zagrebu.

Četvrti program Hrvatske televizije (HRT – HTV 4)

Četvrti program Hrvatske televizije (HRT – HTV 4) u svojim će informativnim emisijama pratiti obilježavanje i proslavu Uskrsa diljem Lijepe Naše. Uz informativne emisije bit će prikazani prigodni dokumentarni filmovi.

Prvi program Hrvatskoga radija (HRT – HR 1)

Na Prvome programu Hrvatskoga radija (HRT – HR 1) na Veliki petak u 18.05 na rasporedu je emisija Trag vjere. U ozračju proslave Kristove muke i uskrsnuća slušateljima će biti prenesene poruke i važni događaji koji obilježavaju tu proslavu. Slušatelji će imati prigodu poslušati i što vjernicima poručuje papinski nuncij monsinjor Giuseppe Pinto, koji u Republici Hrvatskoj slavi svoj prvi Uskrs, a o značenju Kristove žrtve za današnjega čovjeka i društvo urednica Blaženka Jančić razgovarat će s papinskim nuncijem u Njemačkoj monsinjorom Nikolom Eterovićem.

Tradicionalno, na Veliku subotu u 19.20 vjernicima i svim slušateljima uskrsnu poruku uputit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Uskrsna misa od 10.00 do 11.30 izravno će se prenositi iz zagrebačke katedrale, a točno u podne slušatelji će moći pratiti i prijenos iz Vatikana. Papa Franjo s Trga svetoga Petra uputit će poruku gradu Rimu i cijelomu svijetu. Na Uskrsni ponedjeljak u emisiji Susret u dijalogu od 9.05 bit će riječi o životnim iskustvima ljudi koji su uz pomoć vjere u Boga pronašli novi smisao i ljepotu života.

Drugi program Hrvatskoga radija (HRT – HR 2)

Na Drugome programu Hrvatskoga radija (HRT – HR 2) slušatelje tijekom predstojećih dana također očekuje poseban blagdanski program te obilje prigodne glazbe. U Glazbenome megahertzu na Uskrs Robert Krupa ugostit će glazbenike koji uživo pjevaju i sviraju duhovne pjesme.

Glazbeni Megahertz na Uskrs će tako već tradicionalno ugostiti glazbenu skupinu RiM, obitelj Ružicu, Maju i oca Slavka Nedića, donedavnoga umjetničkog direktora Uskrsfesta, a među gostima će biti i Marija Husar Rimac, koja je nova umjetnička direktorica Uskrsfesta 2018.

Treći program Hrvatskoga radija (HRT – HR 3)

Na Trećemu programu Hrvatskoga radija (HRT – HR 3) emisija Duhovni profili u 10.30 na Veliki petak donosi izbor iz lirike Velikoga petka, odnosno korizmenu poeziju hrvatskih pjesnika u izboru autora emisije Vladimira Lončarevića.

Emisija Osvit mnogoglasja autora Darija Poljaka i urednice Zrinke Matić na Uskrs s početkom u 8.00 posvećena je najvećemu kršćanskom blagdanu kojim se slavi uskrsnuće Kristovo. Emisija će donijeti skladbe koje se pjevaju u različita doba dana na sam blagdan Uskrsa u izvedbi Zbora Clare Collegea iz Cambridgea pod ravnanjem Grahama Rossa. Emisija Na obzorima duhovnosti od 19.00 na Uskrs donosi reprodukciju djela Jean-Françoisa Dandrieua Vespere i Misu za uskrsnu nedjelju.

Na Uskrsni ponedjeljak u Jutarnjemu koncertu s početkom u 7.05 na rasporedu je 2. simfonija u C-molu Uskrsnuće Gustava Mahlera. U Razgovoru s povodom u 10.30 Rene Medvešek govorit će o svojoj najnovijoj predstavi Proces u Gavelli, a u razgovoru će se među ostalim propitivati važnost i utjecaj kršćanske kulture na svakodnevni život pojedinca, kao i na sam proces umjetničkoga stvaranja. U emisiji Tražili ste, poslušajte od 11.00 na rasporedu je prigodna glazba s djelima A. Scarlattija i G. Palestrine, a emisija Život glazbe od 16.35 donosi Mahlerova i Bachova djela.

U utorak 3. travnja u 14.00 na rasporedu je dokumentarna radiodrama Za križon autora Lade Martinac Kralj, Ljube Pauzina i Miroslava Pijace. Osobita i po mnogočemu jedinstvena tradicija uskrsnih procesija zbiva se svake godine u noći s Velikoga četvrtka na Veliki petak na prostoru u krugu od dvadesetak kilometara između šest mjesta na otoku Hvaru. Prema raširenome vjerovanju, početak tih procesija, u narodu zvanih Za križon, seže 500 godina unatrag i prenosi se s generacije na generaciju.

Sve programske sadržaje Hrvatske televizije (HRT – HTV) i Hrvatskoga radija (HRT – HR) bit će moguće pratiti i putem mobilnih uređaja, tableta i računala s pomoću multimedijske usluge HRTi, a podrobnije podatke o programu za uskrsne blagdane Hrvatske radiotelevizije možete doznati na mrežnim stranicama Hrvatske radiotelevizije hrt.hr i na podstranicama za novinare press.hrt.hr.