‘Marš za znanost’: Treba vratiti povjerenje u znanost

43
pogledi

U Zagrebu i Splitu ove subote, 14. travnja, održani su prosvjedni skupovi ‘Marš za znanost’. Hrvatska se drugu godinu za redom priključila globalnoj manifestaciji kako bi se upozorilo na srozavanje znanosti i obrazovanja u zemlji, svakodnevno izvrtanje znanstvenih činjenica u svrhu osobne promocije i skupljanja političkih poena.

‘Marš za znanost’ u Zagrebu je započeo s Cvjetnoga trga, gdje su se ispred spomenika velikoga vizionara Nikole Tesle simbolično okupili brojni znanstvenici, studenti i građani.

Foto: Ivana Vranješ

Povorci koja je prolazila zagrebačkim ulicama priključili su se SDP-ovci Sabina Glasovac, Bojan Glavašević, Davor Bernardić, Anka Mrak Taritaš, Vesna Pusić iz GLAS-a… Prosvjednici su nosili transparente “Neznanje je nemoć”, “Uključi se za znanje” i “Hrvatska se voli znanjem”.

“Za znanost treba prosvjedovati, jer se treba vratiti povjerenje u znanost, u znanstvenike koji svojim radom doprinose društvu. Marširamo za znanost jer smo svjedoci sve češćih priča da je Zemlja ravna ploča, krivih interpretacija rodne teorije kojom se plaši narod i stvara atmosfera koja nije povoljna za društvo, a marširamo i jer nam je znanost u jako lošem stanju jer se ne ulaže dovoljno u nju i mlade znanstvenike koji bi trebali biti pokretačka snaga znanosti. Svjedoci smo velikog egzodusa mladih znanstvenika i općenito ljudi, što je posljedica lošeg stanja“, rekla je Tea Ovničević iz studentske udruge Anomija, koja je organizator prosvjeda.

Redovni profesor s Prirodoslovno matematičkog fakulteta, Damir Bakić, rekao je kako daje podršku ovomu ‘maršu’ jer želi podržati znanstveni pristup i principe, te općenito obrazovanje.

“Položaj znanosti i znanstvenika u Hrvatskoj još je uvijek dobar, ali nije dovoljno dobar u odnosu na zemlje s kojima se želimo uspoređivati. No, mislim da nije glavni problem u financiranju, nego u percepciji znanosti. Glavni je problem u shvaćanju i neshvaćanju da nas jedino znanost može povesti naprijed i da znanstveni principi su jedini koji mogu pomoći ovom društvu“, tvrdi Bakić

Podršku ‘Maršu za znanost’ je dao i Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja, koji je rekao kako država gotovo ne izdvaja nikakva sredstva za znanost, kulturu, odgoj i obrazovanje, a to su resori koji državu mogu izvući iz gliba.

Zagrepčanka Ivana Ivušić smatra kako je konačno došlo vrijeme da se promijeni stanje u znanosti i obrazovanju. Dodala je kako zbog nedovoljnog ulaganja u znanost mladim znanstvenicima u Hrvatskoj nije lako.

“Što se tiče obrazovanja škole su marginalizirane, nisu dovoljno napredne, ne omogućava se djeci da budu u skladu s današnjim vremenom. Jedino se dječji vrtići u Zagrebu na jednom dobrom nivou, dosta su financirani i puno se radi s djecom. Moje dijete je darovito i možda će ga nekada više zanimati znanost te zato podržavam ovaj skup“, rekla je Ivušić.

Studentica Hrvatskog katoličkog fakulteta, Helena Ljevaković smatra kako je znanost u Hrvatskoj podcijenjena, kao i znanstvenici.

“Propagira se pseudoznanost dok prava znanost nije dovoljno cijenjena, a znanstvenike se ne gleda kao na važne članove društva“, istaknula je studentica.

Tajnica studentske udruge Anomija, Marija Antić, istaknula je kako je organizatorima važno poslati ključnu potuku, a to je ljudi vjerujte u znanost.

“Ključno je da politika prepozna koliko je važno ulagati u znanost kako bi imali kvalitetnije i bolje društvo“, poručila je Antić.

Ivana Vranješ