Domovinski rat se treba adekvatno vrijednovati kroz obrazovni sustav

12
pogledi
Fotografija: Ivana Vranješ

U 72 hrvatske škole od jeseni se eksperimentalno provodi program reforme obrazovanja, što je izazvalo velik interes raznih društvenih skupina za određena područja u toj reformi. Naime, određena područja treba prilagoditi budućnosti, ali se pri tom ne smije zaboraviti hrvatska prošlost, pogotovo kad je riječ o Domovinskom ratu.

Kako bi se ukazalo na važnost Domovinskog rata u reformi obrazovanja, Udruga 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine u utorak je organizirala okrugli stol na temu Reforma obrazovanja – kutikul povijesti s osvrtom na Domovinski rat.

Predsjednik udruge 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida, Đuro Glogoški, rekao je kako braniteljska stradalnička populacija nije zadovoljna programom povijesti u školama, jer se uče različite informacije, a posebno kada je riječ o Domovinskom ratu.

“Hrvatska povijest je kroz stoljeća duga, ali danas malo tko zna što se uči o povijesti hrvatskoga naroda, a posebno onom što se uči o Domovinskom ratu. Mi koji smo stvarali hrvatsku domovinu želimo da mladi imaju svoju budućnost u njoj, želimo da znaju neke osnovne činjenice o Domovinskom ratu. Ne želimo osporavati pismo ili jezik manjina, ali želimo da se uči po jednom progamu, želimo jedinstveni obrazovni sustav u Hrvatskoj“, istaknuo je Đuro Glogoški.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je rekao kako Ministarstvo nije zadovoljno postojećim oblikom predstavljanja Domovinskog rata u obrazovnom sustavu.

“Treba pronaći odgovarajući model i pristup kako bi Domovinski rat kao temelj samostalne i suverene hrvatske države na odgovarajući način kroz obrazovni sustav bio vrednovan kako bi mladi naraštaji imali punu spoznaju o Domovinskom ratu“, ustvrdio je ministar.

Dodao je kako u okviru cijelokupne reforme obrazovnog sustava na odgovarajući pristup i način treba Domovinski rat prikazati s svim specifičnostima, složenostima i postignućima

“U okviru Ministarstva hrvatskih branitelja je i Memorijalni centar u Vukovaru kojeg posjeti 40 tisuća učenika i prema verificiranom programu dobiju sliku koju u svom obrazovanju prije nisu imali“, rekao je Medved.

Profesorica povijesti u zagrebačkoj osnovnoj školi Dragutin Domjanić, Jasenka Štimac, osvrnula se na nastavu povijesti u svojoj školi. Učenici imaju po dva sata tjedno nastave povijesti, ali i dodatnu nastavu te povijesne grupe. Također imaju dvodnevnu terensku nastavu u Vukovar. U školi predavanja na temu Domovinskog rata održavju i educirani hrvatski branitelji koji s učenicima rade i na projektima, te ih vode u Slavoniju, na ona područja gdje su sudjelovali u obrani domovine.

“Cjelina postanka i razvoj samostalne hrvatske države koji je najvažniji događaj hrvatske povijesti, obrađuje se na kraju osmog razreda, obično između 1. svibnja i 1. lipnja. Za događaj takve važnost to je premalo. Nadam se da sada kad će se pisati novi udžbenici, ta će tema biti puno bolje zastupljena i po broju sati i po sadržaju kako i zaslužuje“, istaknula je Štimac.

Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja, Vlado Prskalo je naglasio kako tema povijesti do sada nije pažljivo odmjerena.

“Ona će biti značajnije obrađena, tretirana, pažljivije odmjerena kada se istina o Domovinskom ratu prezentira jer je to sjeme koje moramo posijati da bi imali budućnost“, tvrdi Prskalo. Naglasio je kako su mladi ljudi zainteresirani za ono što uče i za svoju budućnost.

“Ljudi žele raditi i ostati u Hrvatskoj, ali žele da se u sustav vrati kvaliteta i istina“, poručio je Prskalo.

Dodao je kako je i stav Ministarstva znanosti i obrazovanja da se u osnovnim školama značajnije tretira status Domovinskog rata te se komunicira s znanstvenicima, a osnovane su i radne skupine koje će preispitati neke stvari koje smo možda neprimjerene i nisu objektivne.

“U srednjim školama ćemo veći dio satnice pojačati s nastavom povijesti“, obećao je Prskalo.

Na okruglom stolu su sudjelovali profesor Slobodan Prosper Novak, profesorica Ljilja Vokić i Joško Morić, a tema je privukla brojne hrvatske branitelje.

Ivana Vranješ