Akcijski plan razvoja zelenog turizma i njegova potreba

36
pogledi
Fotografija: Sendi Smoljo

Akcijskim se planom bitno razrađuje turizam u okviru osvješćivanja svih relevantnih dionika, te se pridodaje važnost mobiliziranju, okupljanju i koordinaciji dionika u turizmu oko ‘zelenih’ tema, kako bi se doprinijelo trajnom procesu i samoj konkurentnosti.

Temelju Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine Ministarstvo turizma u suradnji s Institutom za turizam izradilo je Akcijski plan razvoja zelenog turizma, koji je predstavljen u srpnju 2016. godine. Prema toj Strategiji, zeleni ili ekoturizam je uvršten među deset glavnih turističkih proizvoda na kojima se temelji razvoj domaćeg turizma.

Tim se planom obuhvaćaju podteme zaštite okoliša i turističko vrijednovanje prirodne baštine, dok termin ‘zeleni turizam’ ne podrazumijeva posebnu vrstu turizma, nego horizontalnu temu relevantnu za sve vrste turizma. Autori Akcijskog plana razvoja zelenog turizma su dr. sc. Hrvoje Carić i mr. sc. Ognjen Škunca.

Tema „ozeljenjivanja“ zastupljena je u Programima Europske unije pa Plan predstavlja podlogu za značajnija povlačenja financijskih sredstava iz Europskih fondova. Samim time, Akcijskim se planom bitno razrađuje turizam u okviru osvješćivanja svih relevantnih dionika, te se pridodaje važnost mobiliziranju, okupljanju i koordinaciji dionika u turizmu oko „zelenih“ tema, kako bi se doprinijelo trajnom procesu i samoj konkurentnosti. Svoja polazišta Akcijski plan crpi iz najznačajnijih nacionalnih i europskih strateških dokumenata, studija i projekata. Kroz format dubinskih intervjua, fokus grupa i radionica uključeno je preko više desetaka ključnih dionika iz javnoga, privatnog i civilnog sektora, od nacionalne do lokalne razine, a pokrivene su sve regije Lijepe naše.

Ministarstvo turizma za unaprijeđenje aktivnosti niza institucija u smislu pravovremene raspoloživosti potpunih informacija trebalo bi najmanje jednom godišnje prikupljene podatke predočiti Međuministarskom stručnom vijeću i široj javnosti u cjelini. Nadalje, Ministarstvo turizma kroz program dodjele bespovratnih potpora Konkurentnost turističkoga gospodarstva, mjere A1 i A2 za hotele i kampove  potiče ulaganje u zeleno poduzetništvo u turizmu: dostizanje uvjeta za dobivanje nacionalnog znaka zaštite okoliša – „Prijatelj okoliša“, sukladno Pravilniku (NN 91/16), ili znaka zaštite okoliša Europske unije – EU Ecolabel, sukladno Pravilniku (NN 116/16) ), uz obveznu dostavu potvrde za znak ‘Prijatelj okoliša’ ili ‘EU Ecolabel’ po završetku projekta, mjere B potiče razvoj posebnih oblika turizma, te kroz mjeru A4 potiče razvoj i unaprjeđenje seljačkog domaćinstva (OPG). Prošle je godine,  prema podacima Ministarstva turizma, kroz program KTG dodijeljeno 25 milijuna kuna za 515 projekta, s time da je kroz mjeru B dodijeljeno 4,2 milijuna kuna (115 projekata) i kroz mjeru A4 dodijeljeno je 7 milijuna kuna (176 projekata).

Međunarodna godina održivog turizma za razvoj

Povodom obilježavanja 2017. godine kao Međunarodne godine održivog turizma za razvoj, u Zagrebu je 24. i 25. travnja održana međunarodna konferencija „Sadašnjost i budućnost održivog i odgovornog turizma“. Primarni cilj dvodnevnog skupa bio je podizanje svijesti o održivosti, na kojemu su sudjelovali brojni domaći te inozemni stručnjaci relevantnih institucija vezanih uz turizam. Na skupu su, između ostaloga, spomenuti podaci Svjetske turističke organizacije – globalno tijelo koje se bavi sakupljanjem i usporedbom statističkih podataka vezanih za međunarodni turizam – kako u svijetu trenutno putuje 1,6 milijardi ljudi, a s obzirom na godišnji rast od 10 posto, do 2030. godine putovat će ih 1,8 milijardi. S obzirom da je prostor, a samim time okoliš temeljni resurs turizma svakako je neophodno provoditi promišljeno, odgovorno i održivo upravljanje jer ako neće biti odgovarajućeg prostora, neće biti niti turizma, zaključak je skupa koji je okupio 130 sudionika.

Kako bi se povećao broj dolazaka i noćenja u pred i posezoni, u suradnji Ministarstva turizma, Ministarstva zaštite okoliša i energetske učinkovitosti i Hrvatske turističke zajednice napravljena je kampanja o zajedničkoj promociji nacionalnih parkova prirode, a u sklopu PPS pojekta. Pokrenuta je i izrada Planova upravljanja posjetiteljima na području javnih ustanova, te u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU definiran je i pripremljen Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine“ izvan i unutar nacionalnih parkova prirode.

U Hrvatskoj, predvodnici turizma u Europskoj uniji koja se pozicionirala na međunarodnim tržištima kao održiva turistička destinacija očuvane i atraktivne prirode te prirodne baštine, ostvaren je pomak ozeljenjivanja turizma. Vrijedi napomenuti kako se priprema suradnja Ministarstva turizma u ulozi pridruženog partnera na projektu ,’Amazon of Europe’ (Europska Amazona) – budući UNESCO-v prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Također, kroz SEAMed projekt u kojem je MINT partner izrađeni su planovi održivog turizma za PP Lastovsko otočje i Telašćica s Dugim otokom, a kroz koji su uključeni dionici lokalne zajednice. Time se potaknulo formiranje formalnih partnerstava s lokalnom zajednicom i dionicima iz turizma te strateško planiranje razvoja turističke ponude za sva zaštićena područja unutar županije. Dodajmo i kako je osnovana Operativna radna grupa za provedbu Akcijskog plana unaprjeđenja stanja očuvanosti područja NP Plitvička jezera, u kojoj je Ministarstvo turizma član.

Okolišna održivost turizma

Prema procjenama s kojima se raspolaže, turizam na globalnoj razini doprinosi ukupnim svjetskim emisijama stakleničkih plinova s oko 5%, od čega oko 40% pripada avionskom prometu, 30% automobilskom prometu i 20% turističkom smještaju (UNWTO&UNEP, 2008). Veliki je potrošač ograničenih osnovnih resursa (npr. vode u obalnim područjima i otocima) te generator otpada i otpadnih voda, i to često u najvrednijim i najosjetljivijim područjima. Turizam je, osim toga, najznačajniji izvor morskog otpada koji završava u europskim morima i na europskim plažama.

Slijedom navedenog, pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetske učinkovitosti obnovljeno je povjerenstvo za nacionalni znak zaštite okoliša „Prijatelj okoliša“ i za znak zaštite okoliša Europske unije EU Ecolabel u kojem je MINT član, a odbor odobrava navedene oznake te također sudjeluje u izradi/izmjeni standarda za iste. Podsjetimo, tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je 2011. godine uspostavilo znak okolišne izvrsnosti „Prijatelj okoliša“. Oznakom zaštite okoliša „EU Ecolabel“ potiču se hrvatski proizvođači i pružatelji usluga turističkog smještaja, a mjerila za hotele i kampove sadrže parametre vezane za okoliš (potrošnja resursa, energije, bioraznolikost, gospodarenje otpadom i kemikalijama), te društvene parametre kako bi se ostvarila suradnja s lokalnom zajednicom.

Sudionici u provedbi Akcijskog plana

S obzirom da je turizam izrazito višedimenzionalan fenomen, kako se navodi u dokumentu Akcijskog plana, njegov razvoj zahtijeva uključivanje svih relevantnih područja i disciplina te integralni multidisciplinarni i multisektorski pristup. Stoga, kao koordinacijska tijela osnovane su Međusektorske radne grupe za provedbu Akcijskog plana. To, primjerice, uključuje resorna ministarstva, regionalne i lokalne samouprave, javne ustanove, pružatelje ugostiteljsko-turističkih usluga, njihovih cehovskih i strukovnih udruga, niz relevantnih organizacija civilnog društva do samih potrošača/turista. Također i uspješno motiviranje, mobiliziranje, organiziranje, umrežavanje, suradnja, vođenje i adaptivno upravljanje što je moguće potpunijeg skupa relevantnih dionika na lokalnoj razini, gdje se aktivnosti provode, osiguravanje zakonskog okvira, potpore (savjetodavne, financijske, političke), koordinacije i platforme za prikupljanje podataka i informacija te razmjenu iskustava s nacionalne razine, te transparentnost i prohodnost sustava koja osigurava djelotvorno i učinkovito identificiranje i rješavanje problema koji se uočavaju tijekom provedbe.

Zašto je održivi turizam toliko bitan

Posljednjih godina glavnu riječ na putovanjima imaju održivi turizam i briga za okoliš. Odgovorno putovanje ili ekoturizam sve manje su alternativan izbor ili tek marketinški zamah turističke industrije. Ukoliko se odlučite na putovanje, korisno je informirati se te istražiti mjesta koja planirate posjetiti. S vremenom će i svijest o ekoturizmu rasti pa odgovornost samim time postaje uobičajena praksa. Brojni putnici, nažalost, na prvo mjesto stavljaju vlastite želje i potrebe, čime uzrokuju više zla nego koristi. Nemojte biti među takvima.

Jedan od elemenata odgovornog turizma su minimaliziranje štetnih posljedica putničke industrije koja, kako smo naveli ranije, ima tendenciju rasta. Samim time ispravno je i korisno promoviranje putovanja koja pozitivno utječu na lokalnu zajednicu. Dokle god se toga pridržavamo tako će i biti jer činjenica je kako se u prošlosti turizam našao djelom sukrivcem za brojna onečišćenja na planeti – uništena prirodna staništa, eksploatacija divljih životinja, raseljavanje populacija, onešišćenje zelenih i morskih površina, itd… Upravo stoga je odgovorno putovanje osmišljeno da bude značajan napredak toj paradigmi. Sve navedeno u ovome tekstu pokazatelj je da Hrvatska ide pravim putem kako bi (p)ostala odgovorna po pitanju ekoturizma – ali ništa od toga nije moguće bez nas ljudi. Zato trebamo živjeti zeleno i razmišljati održivo.

Izvori:

Akcijski plan razvoja zelenog turizma (2016.)

Ministarstvo turizma